Izvannastavne aktivnosti

Izvannastavne aktivnosti obuhvaćaju različite aktivnosti učenika u školi i organizaciji škole izvan programa redovne nastave, gdje učenici mogu proširiti svoja zanimanja. Slobodnijom organizacijom, planskim izvođenjem i raznovrsnijim sadržajima Izvannastavnih aktivnosti zadovoljavaju se posebne sklonosti i zanimanja učenika, te su sastavni dio odgojno-obrazovnog rada škole.

Zadatci i programski sadržaji izvannastavnih aktivnosti utvrđuju se Godišnjim planom i programom rada škole, a ostvaruju se putem sekcija i klubova.

Učešće učenika u ovim aktivnostima je na dobrovoljnoj osnovi.

O terminima izvođenja izvannastavnih aktivnosti učenici se dogovaraju s voditeljem sekcije ili kluba, pri čemu se vodi računa o opterećenosti učenika u toku jednog nastavnog dana ili tjedna.

Preporuka roditeljima:

Uključite svoju djecu u izvannastavne aktivnosti kao i dodatnu nastavu iz predmeta koji se izvode u školi kako bi vaša djeca pronašla svoj put i razvijala se u pozitivnu društvenu osobu.

U našoj školi postoje sljedeće sekcije:

• Literarno-novinarska sekcija
• Dramska sekcija
• Recitatorska sekcija
• Sportska sekcija
• Prometna sekcija
• Eko sekcija
• Školski zbor
• Kreativna sekcija
• Folklor
• Ritmička sekcija
• Literarna sekcija
  
  

Raspored rada sekcija bit će naknadno objavljen kada se utvrde točni termini. 

Logoped

Logopedija se bavi prevencijom, dijagnostikom i tretmanom poremećaja govora, glasa, jezika, gutanja, slušanja, čitanja, pisanja i svih oblika komunikacije.

Govor se najintenzivnije razvija u prve tri godine života. Tokom ovog perioda djeca treba da budu izložena i stimulirana govorom od strane odraslih. Govor se najbolje razvija u svijetu bogatom zvucima, znacima i konstantnim razgovorom. Roditelji su glavni izvor razvitka govora i jezika.

KADA TREBA ZATRAZITI POMOĆ LOGOPEDA?
Očekivano ponašanje djeteta:
do 3. mjeseca
- trgne se kad čuje jak zvuk
- prestaje da plače kad mu se obratite
- mijenja način sisanja u zavisnosti od zvuka koji čuje
- oglašava se kad je zadovoljno
- plače različito u zavisnosti od svojih potreba
- osmjehuje se kad Vas vidi
do 6. mjeseca
- okreće oči u pravcu zvuka
- primjećuje promjene u Vašem glasu i reagira na njih
- primjećuje zvučne igračke
- obraća pažnju na muziku
- oglašava se ponavljanjem određenih slogova (ma, ma, ma)
- smije se
- vokalizira oduševljenje i negodovanje
do 12. mjeseca
- uživa u igrama skrivanja
- okreće se i gleda u pravcu zvuka
- sluša kad mu se obraćate
- prepoznaje riječi za predmete u svakodnevnoj upotrebi (sok, knjiga, šalica...)
- odgovara na jednostavne zahtjeve („daj loptu”, „dođi ovdje”)
- brbljanje postaje intenzivnije, duže traje
- oglašava se da bi privuklo pažnju
- koristi geste da bi saopćilo što želi (npr. podiže ruke da bi ga Vi uzeli)
- imitira različite zvuke (onomatopeja)
- oko prvog rođendana pojavljuje se prva riječ, tj. riječ sa značenjem
1 – 2. godine
- pokazuje određene dijelove tijela na zahtjev
- pokazuje i imenuje slike u knjizi
- odgovara na jednostavne naloge („gdje je meda?”)
- sluša kratke priče i pjesme
- svakodnevno bogati svoj rječnik
- postavlja jednostavna pitanja (gdje je ...?, šta je...?)
- spaja dvije riječi i formira prostu rečenicu („daj sok”, „beba pava”)
2 – 3. godine
- razume razliku u značenju (veliko – malo, idi – stani)
- odgovara na dva naloga data istovremeno („uzmi loptu i stavi je u kutiju”)
- sluša i uživa dok mu pričate duže priče
- zna da imenuje skoro sve stvari iz okruženja
- ima rečenicu od 2-3 riječi
- svakodnevno bogati rječnik i proširuje rečenicu
- govor djeteta je razumljiv porodici
3 – 4. godine
- odgovara na pitanja ko?, što?, gdje?, zašto?
- opisuje što se desilo u vrtiću, parku, trgovini...
- koristi rečenicu od 4 riječi
- u govoru ne ponavlja slogove ni riječi
- sa 3 godine treba korektno da izgovara glasove s, z i c, a sa 4 godine š, ž, č i l
- govor djeteta je razumljiv i široj socijalnoj sredini
4 – 5. godine
- zainteresiran je za kraće priče i daje odgovore na jednostavna pitanja u vezi pročitane priče
- razumije riječi koje se odnose na vrijeme (jučer, danas, sutra) i razumije odnose (prvi, posljednji, sljedeći)
- razumije većinu onoga što čuje u kući ili vrtiću
- rečenica postaje sadržajnija (npr. Najveća crvena jabuka je moja)
- priča priče i drži se teme
- bez problema komunicira sa drugom djecom i odraslima
- rimuje riječi
- sa 5 godina pravilno izgovara sve glasove srpskog jezika
- govor je gramatički uredan (ne griješi u rodu, broju, ni padežu, kao ni u vremenu radnje)
Odstupanja od navedene liste svakako postoje. Ali, ako primijetite da Vaše dijete ne ispunjava više normi navedenih za njegov uzrast obavezno potražite pomoć stručnjaka – logopeda. U suprotnom, veća je vjerojatnoća za kasnije veće i ozbiljnije probleme u govoru, jeziku i komunikaciji uopće, probleme u ponašanju, učenju, čitanju, pisanju i socijalnim interakcijama.

Kako pripremiti dijete za susret sa logopedom?
Vođenje djeteta kod logopeda ne mora da bude stresan događaj. Mališanu ne treba govoriti da ide kod logopeda kako bi ga on «naučio da govori». Sasvim je dovoljno reći djetetu da idete zajedno kod jedne tete da se igrate i pričate pričice. Kako će ono da prihvati logopeda, kao i druge stručne suradnike, ne zavisi samo od pristupa roditelja tom pitanju, već i od pristupa logopeda. Najprirodniji pristup djetetu je igra, kao i promatranje djeteta u prirodnim uvjetima, a ne u napetoj situaciji propitivanja djeteta i roditelja. Roditelji moraju da pravilno usmjere dijete u datom radu i kod kuće prate njegov razvoj. Onog momenta kada se razvije pravilna interakcija između djeteta, roditelja i terapeuta, dijete će da napreduje.

Katica Gudelj – logoped i surdoaudiolog

Stručna služba

Nositelji razvojno-pedagoške djelatnosti su stručni suradnici u školi. To su: pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik i knjižničar. U našoj školi imamo tri stručna suradnika: pedagoginju i psihologinju, logopeda i knjižničara.

Stručni suradnici u školi ostvaruju sljedeće zadaće:

• potiču usvajanje vrijednosti, stavova i navika koje omogućavaju cjelovit razvoj osobnosti učenika,
•  prate razvoj i odgojno-obrazovna postignuća učenika,
•  sudjeluju u provođenju zdravstvene i socijalne skrbi učenika,
•  profesionalno informiraju i usmjeravaju učenike u skladu s njihovim potrebama,  interesima i sposobnostima,
• pružaju savjetodavnu pomoć učenicima,roditeljima, učiteljima, stručnim tijelima i drugim sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti /procesa,
• sudjeluju u uvođenju pripravnika u samostalni odgojno-obrazovni rad,
• sudjeluju u stručnom usavršavanju odgojno obrazovnih djelatnika,
• istražuju potrebe za kvalitetnu organizaciju odgojno-obrazovnoga rada,
• istražuju i analiziraju pojedine pedagoške /psihološke / defektološke pojavnosti (programa,akcija, odgojno-obrazovnih postignuća, pedago-škog standarda) i drugih sastavnica odgojnoobrazovne djelatnosti/procesa,
• rade na povezivanju škole s lokalnom i širom zajednicom,
• uvode i prate inovacije u svim sastavnicama odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,
• prate nove spoznaje iz područja pedagogije / psihologije / defektologije i njihovu primjenu u nastavnom i školskom radu,
• uspostavljaju i razvijaju sustav informatičke i dokumentacijske djelatnosti radi evidencije i unaprjeđivanja osobnoga rada te rada škole,
• provode vrjednovanje i samovrjednovanje rada sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u školi.

Rad pedagoga, psihologa, defektologa, socijalnoga radnika i knjižničara usmjeren je na sva područja odgojnoobrazovne djelatnosti i sudionike koji sudjeluju u ostvarivanju ciljeva osnovne škole.
Ta područja su:

• pripremanje školskih odgojno-obrazovnih programa i njihove realizacije,
• neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu,
• vrjednovanje odgojno-obrazovnih rezultata, provođenje studijskih analiza, istraživanja i projekata,
• stalni stručni razvoj nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školi,
• bibliotečno-informacijska i dokumentacijska