Poklade, maškare, karneval
Poklade, maškare, mesopust, poklad, bušari, šafingari, fašnik, pust, karneval... Sve su to nazivi za razdoblje nakon Nove godine, do Čiste srijede ili Pepelnice.U to vrijeme svatko ima priliku postati netko drugi, nešto drugo – ratnik, princeza, pčelica, jagoda, perilica rublja, svemirski brod...
U današnje vrijeme postoji određena razlika između gradskih i seoskih karnevala, a ona se uglavnom vidi u tome što su gradski karnevali redovito organizirani od strane neke udruge, turističke zajednice itd., a u seoskim karnevalima se još može naći određene spontanosti. Svatko od nas je čuo za kranevale u Rio de Janeiru, Veneciji i nekim hrvatskim gradovima. No, evo nekoliko redaka o tome kakvo značenje imaju poklade, maškare, karneval, odakle potječu i koje su najistaknutije maske.
Narod od pamtivjeka poznaje običaje maskiranja, a ta tradicija je vrlo živa i danas. Blagdan Bogojavljenja, Sveta tri kralja, posljednji je dan božićnoga ciklusa. U starome Rimu u to doba godine održavale su se brojne svetkovine pod maskama – Saturnalije i Januarske kalende. Te poganske običaje Crkva je nastojala kristijanizirati pa je to razdoblje nazvala svetom dvanaestodnevnicom. Poganske maškare raspršile su se potom u vremenu koje im je ostalo između Bogojavljenja i korizme. Neke od poganskih maski nisu nikada iskorijenjene, a može se steći i dojam da je Crkva namjerno poštedjela poklade kao suprotnost korizmi.
Dakle, možemo ustvrditi da podrijetlo karnevala seže do starorimskih svetkovina (Saturnalija, Luperkalija, Matronalija...), u kojima je prisutan utjecaj Dionizova kulta. U srednjem vijeku to je bio početak nove godine, a uz taj dan je u mnogim europskim krajevima vezana i tradicija biranja jednodnevnih kraljeva – to je službeni početak pokladnoga razdoblja.
Načini maskiranja
U narodu su neki načini maskiranja prerasli u tradiciju. To su: preodijevanje muškaraca u žene i obrnuto, maske Cigana, crnaca, različitih građanskih, crkvenih ili vojničkih zvanja, kao i maske životinja i čudovišta. U našim selima te su maske nastale pod utjecajem građanskih pokladnih maskerada. Danas su one uobičajene u svim okružjima.
Predugo bi bilo govoriti o podrijetlu građanskih maskenbala, ali bitno je istaknuti da je prvobitno značenje karnevalskih tradicija zaštitno – zastrašivanje demona, zlih sila, duhova kako bi ih se odaljilo od ljudi, stoke, stanova itd. Mi danas ne razmišljamo o prvotnome značenju karnevala i pokladnoga maskiranja, ali ono postoji u našoj blizini manje ili više prisutno. Za sam naziv karneval postoji nekoliko tumačenja – može mu izvor biti u latinskom pokladnom uzviku "Carne vale!" Koji znači "Zbogom meso!" ili od latinskoga carrus navalis što znači lađa na kolima, koja se nekada vozila po srednjoj Europi u pokladnim povorkama.
U pokladama, karnevalu, uočljiv je lik Karnevala koji je u naše krajve stigao iz zapadno europskih zemalja. To je figura izrađena od slame, dronjaka, staroga odijela, a naziva se karneval, krnjo (Dalmacija), pust (Istra i Primorje) i slično. Uz njega su stalno i određena lica: obično sudac, krvnik, branitelj, tužitelj i drugi – s primjerenim grotesknim maskama, koji ga prate i na nekom, tradicijom utvrđenom mjestu, izvode "dramatski" prikaz – suđenje tome "zlotvoru". Nakon "suđenja", karneval se svečano utopi, objesi ili spaljuje.
Ovaj običaj, za koji se na zna kada je došao u naše krajeve, objašnjava se redovito kao pobjeda nad zimom, nevoljama, oskudicom i svim ostalim nedaćama koje su utjelovaljene i uništene u figuri Karnevala.Jedna od karakteristika pokladnih, karnevalskih ophoda jest buka. Buka se može proizvoditi na različite načine, a proizvode je najčešće veće ili manje skupine maskiranih osoba.
Danas su u Hrvatskoj vrlo popularni gradski karnevali, a među najpoznatijima su oni u Rijeci, Samoboru, Zadru, Đakovu...
Veronika Bikić i Stela Gazibarić,VIII.b
KORIZMA
Korizma, lat. quadragesima, četrdesetnica, razdoblje je od četrdeset dana pripreme za Uskrs. Počinje na Čistu srijedu ili Pepelnicu i traje do Velikog Četvrtka. Korizma je zajedničko "povlačenje" vjernika u jedan poseban stil vjerničkog života kroz četrdeset neprekinutih dana kojemu je cilj da pripravi vjernike na uskrsno slavlje kroz pročišćavanje srca i savršenije vršenje kršćanskih dužnosti. U svojim korizmenim porukama katolički biskupi diljem svijeta pozivaju vjernike da u vrijeme priprave za Uskrs više promišljaju svoju vjeru i pripadnost Kristu, učvrste svoju povezanost sa Crkvom te da se više posvete svojoj obitelji i ljudima oko sebe, posebno onima kojima je na bilo koji način potrebna pomoć. Svi su, dakle, pozvani da u korizmi nešto posebno naprave, da zaoru neku osobitu brazdu svoga života, i posiju novo sjeme u svoje dane, mjesece i godine.
Želiš li i ti postiti? Evo kako...
Posti od zavisti... Posti od površnosti... Posti od laži...
Posti od neljubaznosti. Budi susretljiv prema drugima i prema samom sebi.
Posti od srditosti... Posti od gunđanja i nezadovoljstva.
Otvori oči za sve dobro koje te okružuje i raduj mu se.
Posti od gorčine. I budi zahvalan za ono što imaš.
Posti od nestrpljenja i pretjeranih očekivanja.
Prihvati ljude kakvi jesu.
Posti od pustih i nepotrebnih briga. I usudi se imati povjerenja u Boga.
Posti od ogovaranja. I otkrij Isusa koji živi u ljudima.
Posti od sebičnosti. I otvori se svojoj okolini.
Posti od osvetoljubivosti. I pruži ruku pomirnicu.
Posti od nepotrebnih riječi. Saslušaj druge.
Posti od želje za posjedovanjem i raduj se postojanju.
Posti od oholosti. I otkrij vrijednost ljudi koji te okružuju.
Posti od škrtosti. I otvori srce za potrebe onih koji imaju manje od tebe.
Posti od zavisti. I veseli se tuđoj radosti .
Posti od laži, otkrij ljepotu istine. Ona će te osloboditi.
Posti od nepravde. I otkrij radost pravednosti.
Posti od površnosti. I savjesno se posveti onomu što radiš.
Čini drugomu što je tebi drago da ti drugi čini.
Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe.
Tada će ti korizma donijeti ploda.
Novinarska skupina